Odakle nam dolaze krofne?

Za jednu od najpopularnijih poslastica na svetu i dalje nismo sasvim sigurni odakle zapravo potiče. Jedni kažu da nam krofne izvorno dolaze iz Austrije i Nemačke, premda postoji razlika između fila u nemačkim i austrijskim krofnama. Naime, kao fil za krofne u Austriji se koristio džem od kajsija, a u Nemačkoj džem od šljiva. Tvrdnju da krofne potiču iz ovih zemalja potvrđuje i njihov naziv: na nemačkom krapfen.

Drugi pričaju kako recept za krofne potiče iz Danske i da su ga na tlo Amerike – preciznije, u Njujork – doneli prvi Danci koji su se naselili na novom kontinentu. Naziv za ovu poslasticu u Americi, doughnut, sastoji se iz reči dough i nut, u značenju: testo u obliku oraha.

Razlika između američkih i evropskih krofni je, pre svega, to što se prema američkom receptu na sredini krofne nalazi rupa. Ideja za rupu, kako legenda sa polovine 19. veka kaže, potiče od američkog mornara Hensona Gregorija, kome je smetalo to što su ivice krofne fino hrskave, dok je sredina previše masna. Sa rupom u sredini testo je podjednako prženo i hrskavo sa svih strana.

Za krofne nije potreban poseban povod, ali ih i dan-danas vezujemo za prazničnu atmosferu. Ukoliko niste isprobali naše recepte, preporučujemo da probate američke krofne, punjene krofne sa kremom, krofne punjene džemom po vašem izboru ili krofne sa narandžom. Ukoliko vam je potrebna posna varijanta, tu su posne punjene krofne, a ukoliko vam treba vesela i šarena varijanta, nećete pogrešiti sa vodenim krofnama. Krofne ne moraju biti isključivo slatke: krofne možete napraviti i prema receptima za slane krofne, pizza krofne ili paprene krofne. Zato budite otvoreni za eksperimente!

Austrijske, nemačke, danske ili američke, sa rupom u sredini ili bez nje – sve krofne imaju nešto što nas uvek vraća njima. Kombinacija neodoljivog testa i omiljenih filova i preliva čini da ova poslastica bude dobrodošla na našoj trpezi u bilo kom trenutku.